Kulturna baština
Kurija Rauch
Kurija Rauch jedno je od najvrjednijih preventivno zaštićenih kulturnih dobara zapadne Hrvatske.
Kurija je smještena u Gornjoj Pušći poviše naselja i okružena ostacima nekadašnjeg parka. Bila je dijelom velikog imanja u vlasništvu obitelji Rauch, prije 2. svjetskog rata pripala je Udruzi hrvatskih učiteljica, da bi poslije rata došlo do provedbe nacionalizacije posjeda.
Jednokatnica pravokutnog tlocrta svojim podrumom i dijelom prizemlja pokazuje karakteristike konstrukcije i oblikovanja kasnog baroka, dok dio koji nije podrumljen nosi karakteristike izgradnje druge polovice 19. stoljeća. Na vrhu je zaključena dvostrešnim krovištem od biber crijepa.
Glavni ulaz, u središnjoj osi glavnog pročelja, vodi u prostranu ulaznu vežu, svođenu pruskim svodovima. Dio prostorija prizemlja i podrum svođeni su češkim i bačvastim svodovima. Jednokrako drveno stubište vodi na prvi kat sa stropnom konstrukcijom otvorenog drvenog grednika, na kojem se uz prednji perimetralni zid nižu glavne prostorije te hodnik sa stubištem u stražnjem dijelu.
Glavno pročelje raščlanjeno je simetrično raspoređenim otvorima u pet osi, s portalom segmentnog zaključka u srednjoj osi. Prozori su različitih dimenzija, pravokutnog oblika, a jedan stariji rubni prozor u prizemlju iznad podruma ima segmentni završetak i istaknutu profilaciju. Pročelje je zaključeno profiliranim potkrovnim vijencem, a na etažama su tragovi plitke trake. Između prve i druge osi, u zoni prizemlja vidljiv je zazidani vratni otvor segmentnog zaključka.
Kurija pripada nizu manjih kurijalnih stambenih objekata te je kao takva vrijedan primjer ove tipološke skupine na području zapadne Hrvatske. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu donijelo je 18. rujna 2009. godine rješenje kojim se Kurija Rauch u Gornjoj Pušći stavila pod preventivnu zaštitu.
Kapela Majke Božje Čiselske
Kapela Majke Božje Čiselske zaštićeni je spomenik nulte kategorije. Smještena je u Donjoj Pušća na istaknutom položaju, vrhu brijega iznad župne crkve.
Sagrađena je u 18/19 stoljeću u stilu baroknog klasicizma. Pravokutnog broda, užeg pravokutnog svetištva i zaobljene apside, sakristijom sa sjeverne strane, te zvonikom ispred pročelja.
Kapela je u dobrome građevinskome stanju, ali je potreba obnova da vrati izvorni izgled pročelja.
Zgrada stare škole
Jednokatna, slobodnostojeća zgrada stare škole izduženog pravokutnog tlocrta, smještena je u središtu naselja, neposredno uz glavnu cestu i podno brijega na kojemu je župna crkva.
Cijela površina glavnog pročelja dekorirana je vodoravnom rustikom koja pridonosi formalnoj uravnoteženosti u odnosu na središnji rizalit koji čini vertikalnu dominantu pročelja. U zoni krovišta rizalit je nadvišen trokutasto zaključenom arikom u koju je upisana godina izgradnje škole (1913). Pročelje je rastvoreno sa devet prozorski osi, od kojih je središnja u rizalitnom dijelu, a u detaljima arhitektonske plastike završnog vijenca i prozorskih okvira isčitavaju se dekorativni elementi secesije.
Jednostavan i funkcionalan raspored unutrašnjeg prostora sličan je prizemlju i na katu i organiziran je oko središnjeg poprečnog hodnika koji spaja pročelje i začelje.
Kip sv. Florijana
Postavljen je 1778. godine na zemljištu ondašnjih plemića Hadrovica iz Žlepca koji su kasnije zemljište darovali crkvi u Pušci koja je i danas vlasnik istog zemljišta.
Nema vjerodostojnih podataka tko ga je dao izgraditi i postaviti ali je velika vjerojatnost da su to bili Hadrovići iz Žlepca.
U povijesnim izvorima javlja se 1808. u kanonskoj vizitaciji župe Pušća: “In hac Parochia una est statua S. Floriani versus occidentem in via pubiica expensis piis erecta et consecrata”. (Arhiđakonat katedrala, knj 64/XX, v.c. 1808. str. 310).
Godine 1983. ostatci su otpremljeni u Muzej Brdovec. 13. svibnja 1995. godine Općina Pušća zaštitila i obnovila original koji se nalazi u općinskoj vijećnici i podigla repliku.
1885. godine kip je dao obnoviti Pavao pl. Hadrović.
Jako oštećen već 1940. (negativi i fotografije u tzv.Schneiderovoj zbirci u Strosmajerovoj galeriji u Zagrebu iz 1940., broj 2292 i 2293).
“Kip Sv. Florijana u Pušci jedan je od rijetkih iz uže i šire okolice Zagreba koji se sačuvao do danas. Kameni kasno-barokni kip uz umjetničku ima i veliku kulturno-povijesnu vrijednost. Djelo je to dobrog i vještog iako nepoznatog baroknog kipara.” Dr. Doris Baričević.
Umjetničke, restauratorske i konzervatorske radove izvela je Umjetnička radionica “Ksaver” iz Zagreba pod stručnim nadzorom komisije u sastavu dr. Doris Baričević, povjesničar umjetnosti, prof. Silvije Novak, konzervator, Mario Fučić, restaurator, Antonija Prebeg, ing. arh. Franjo Selinger, općinski načelnik.